Na ovoj stranici želio bih objaviti pokoji kraći tekst o selima iz našeg susjedstva. Počinjemo s Čaprazlijama i tekstom koji nam je poslao Marko Ćurković.

ČAPRAZLIJE

Najstariji poznati zapis u kojem se spominje selo Čaprazlije, izvještaj je biskupa Dragičevića iz 1741. godine. On je tada vršio kanonsku vizitaciju selima Livanjskog polja gdje su živjeli katolici, i napravio izvještaj koji se čuva kao arhivski materijal. U ovom dokumentu Čaprazlije su upisane kao Ciaprazlie.

Nešto određenije o Čaprazlijama zapisao je fra Grga Lozić, koji je nekada bio na svećeničkoj dužnosti u Lištanima. On tvrdi da su se Čaprazlije nekad zvale Skucani, a poslije pogibije Čaprazli-bega na Brižinama, selo se naziva Čaprazlije. U crkvenim maticama nekih župa, Čaprazlije su zapisane pod nazivom Sarumiševo. Postoje još neke teorije da je selo ime dobilo od starinske riječi čap (čep), te glagola razliti. Naime, za vrijeme podvodnja, od listopada do kraja ožujka, ponori koji se nalaze u neposrednoj blizini sela bivaju zagađeni, pa se stvori ''čep'' i ostatak vode se razlijeva po okolnom zemljištu. Do začepljenosti ponora dolazi jer voda na ponorskim pukotinama odlaže različito raslinje i druge predmete, koji začepe ponore. Tako se eto po toj pojavi, karakterističnoj za krška polja, ovo selo nazvalo Čaprazlije.

Čaprazlije se nalaze ispod Dinare tj. ispod njezinih vrhova Veliki i Mali Sokolac, Samara, Cjepala i Poviruše. Selo je smješteno između Rujana na jugu i Prova na sjeveru. U pravcu sjeveroistoka, na udaljenosti 5 km preko polja nalazi se selo Čelebić. Čaprazlije zauzimaju prostor od Jaruge, kojom teče voda u ponor Mišija Peča, i Hrgovića kuća, do donjih Maljkovića na drugoj strani sela. U Čaprazlijama su živjeli Hrvati i Srbi. Hrvati uz Rujane, Srbi prema Provu. Danas u selu gotovo da i nema stalnih stanovnika.

OBITELJI HRVATA:

BULOVIĆI

Doselili iz Bitelića kraj Sinja. Ovaj rod je sa pravoslavlja 1903. prešao na katoličanstvo.

ĆURKOVIĆI

Doselili iz Bitelića kraj Sinja 1878. godine, gdje i danas imaju svoju daljnu rodbinu. Točnije, doselio je Josip Ćurković koji je imao sinove Juru, Petra, Grgu, Miju, Stipana i kćer Matiju. Ćurkovića i danas ima u Sinju i okolici. Ovo prezime spominje se u Rujanima 1814. godine.

GRANIĆI

Prema sačuvanom predanju Granići su ovdje doselili iz Rapovina kraj Livna, a tamo iz Muća u Dalmaciji. Iako prema nekim procjenama spadaju u starosjedioce ovoga kraja, nije ih 1741. godine biskup Dragičević našao u Čaprazlijama. Zato se spominju 1814. godine, prilikom popisa umrlih od kuge, ali kao stanovnici Rujana. Sve upućuje na to, da su davno došli u livanjske krajeve, a poslije toga i u Čaprazlije.

HRGOVIĆI

U Čaprazlije došli iz Rujana. Spadaju među starosjedioce u Livanjskom polju. Njih biskup Dragičević nalazi 1741. godine u Rujanima i Lusniću. U Rujane su doselili za vrijeme Turaka vjerojatno iz Potravlja u Dalmaciji. Dok su drugi Hrgovići (Mrđići) doselili u 19. stoljeću iz Bitelića, kraj Sinja.

JURIŠIĆI (ĐAPIĆI)

Također doselili iz Bitelića kraj Sinja. Doselili su 1912. godine. Tamo i danas imaju rodbine. U Biteliću i danas ima Đapića. Ova obitelj (porodica) je bila poznata u široj regiji zbog toga što se dugi niz godina bavila kovačkim zanatom, pružajući usluge stanovicima Čaprazlija i susjednih sela.

LOVRIĆI

U Čaprazlije doselili iz Odžaka.

PERAICE (PERAJICE)

Doselili iz sela Glavice kod Sinja. Peraica ima i u Rujanima i Grborezima. U Dalmaciji se ovo prezime susreće kod Sinja i na otoku Braču

Pripremio: Marko Ćurković

[Home] [O Rujanima] [Nase price] [Nase pjesme] [Nasi obicaji] [Nasi susjedi] [Za vas procitali...] [Dogadjanja] [Galerija] [Ostalo]